Psihologija

Histrionični poremećaj ličnosti: Kada potreba za pažnjom postane problem

Histrionični poremećaj ličnosti koji se često naziva i "glumački" poremećaj ličnosti, karakteriše prekomjerna emocionalost, kao i brze promjene u osnovi plitkih i površnih emocija te privlačenje pažnje samodramatizacijom.

Da li je samoubistvo rješenje ili problem?

Samoubistvo ili suicid predstavlja svako namjerno (aktivno ili pasivno) oduzimanje života, pri čemu je osoba svjesna konačne posljedice, odnosno smrti.

Kompulsivno prejedanje - najčešći poremećaj u ishrani

Iako je glavna asocijacija većine ljudi na poremećaje u ishrani anoreksija i bulimija, posljednje, peto izdanje Dijagnostičkog statističkog priručnika za mentalne poremećaje, uz anoreksiju i bulimiju, dodaje i "binge eating disorder", tj. kompulsivno prejedanje, koje, na osnovu mnogih statističkih podataka, postaje najčešći poremećaj u ishrani posljednjih godina.

Puna svjesnost - ključ ispunjenog života

Puna svjesnost ili majndfulnes (eng. Mindfulness) predstavlja bazičnu sposobnost čovjeka da bude prisutan u sadašnjem trenutku, u potpunosti svjestan gdje se nalazi i šta radi, ali i svjestan misli, osjećanja i senzacija u tijelu.

Fizičko kažnjavanje kao vaspitna mjera nije dobra za dijete

Batina se često koristi kao vaspitna mjera, a na našim prostorima imamo i narodne poslovice kojima navodimo njenu pozitivnu vrijednost. Ovakav vid vaspitanja nije samo zastupljen na Balkanu, već ga možemo uočiti u većini kultura. Sudeći po rasprostranjenosti, učestalosti, pa čak i pozitivnom glasu među roditeljima, pomislili bismo da je batina zaista efikasna i neophodna vaspitna mjera.

Emocionalno zanemarivanje: Kada neučinjeno boli

Nasilje ili zlostavljanje predstavlja širok pojam i temu o kojoj se često govori. Kao najčešći oblici nasilja navode se nanošenje fizičke boli ili povrede, neprimjereni dodiri i komentari, ucjenjivanje i vrijeđanje. Postoji još mnogo ponašanja koja se smatraju nasiljem, ali važno je istaći da i neučinjeno ponašanje može predstavljati nasilje.

Postavljanje vrijednosti iza cilja dovodi do rezultata

Novu godinu često započinjemo sumiranjem prethodne i kreiranjem ciljeva za narednu. Međutim, ono što se često dešava jeste to da, kako vrijeme protiče, imamo sve manje motivacije za postizanje postavljenih cilljeva i nerijetko odustajemo od njih, što može da rezultuje nezadovoljstvom.

Psihologija prepoznaje "(ne)jestive" boje

Boje su usko povezane sa hranom i jedan su od ključnih faktora kod odabira namirnica. Koliko boja pakovanja proizvoda igra važnu ulogu u ukusu proizvoda, pokazuju i rezultati eksperimenta sprovedenog na 200 ljudi, od kojih je traženo da procijene ukus kafe koja im je bila poslužena u šoljama smeđe, crvene, plave i žute boje.

I kratka izloženost sajber nasilju ostavlja ozbiljne posljedice

Sajber nasilje je tema koja je sve više prisutna u javnosti. Mogu se vidjeti posljedice ove pojave, koje mogu biti vrlo teške i tragične.

Efikasno korištenje vještačke inteligencije za mentalno zdravlje

Cilj vještačke inteligencije (AI) je izgradnja mašina koje su sposobne da izvršavaju zadatke za koje je potrebna inteligencija, kao što su rezonovanje, učenje, planiranje, rješavanje problema i percepcija.

Disleksiju ne treba posmatrati kao poremećaj, već kao potencijal

Disleksija predstavlja neslaganje između stvarnog i očekivanog nivoa čitanja u odnosu na mentalni uzrast i pored postojanja prosječne inteligencije, dobrog vida i sluha, adekvatne motivacije, kao i ostalih povoljnih socijalnih i psiholoških faktora.

Kriminal bijelog okovratnika uljuljkan na visokim pozicijama

Termin kriminal bijelog okovratnika utemeljio je Edwin H. Sutherland 1939. godine, a dobio je naziv po tome što je nošenje bijele košulje i kravate karakteristično u poslovnom svijetu, za koji je ova vrsta kriminala vezana.

Unutrašnji kritičar kamen spoticanja našeg uspjeha

Pogrešili smo. Umesto da jasno postavimo granicu i kažemo da ne možemo da prihvatimo još posla, mi smo prećutali uprkos tome što smo sebi obećali da ćemo se "sledeći put" više zauzeti za sebe. Nadređeni je otišao, a u našoj glavi bujica misli poput: "Tako ti i treba kad si nesposobna! Što mu lepo nisi rekla da ne možeš da dišeš od posla! A, ne, ti se praviš pametna i sad ćeš da ispaštaš. Bravo, čak ćeš i prekovremeno da ostaješ da bi sve stigla..."

Žrtva nikad nije kriva, reagovala je najbolje kako je mogla

Različiti oblici zlostavljanja, prirodne katastrofe, rat ili izbjeglištvo su jako stresne i teške situacije, ali za neke osobe i izvori traume.

Paradoks sreće: Znamo gdje leži, ali ne znamo kako je dostići

Na pitanje da li ste srećni, relativno je lako dati odgovor.