Emocionalno zanemarivanje: Kada neučinjeno boli
Nasilje ili zlostavljanje predstavlja širok pojam i temu o kojoj se često govori. Kao najčešći oblici nasilja navode se nanošenje fizičke boli ili povrede, neprimjereni dodiri i komentari, ucjenjivanje i vrijeđanje. Postoji još mnogo ponašanja koja se smatraju nasiljem, ali važno je istaći da i neučinjeno ponašanje može predstavljati nasilje.
Efikasno korištenje vještačke inteligencije za mentalno zdravlje
Cilj vještačke inteligencije (AI) je izgradnja mašina koje su sposobne da izvršavaju zadatke za koje je potrebna inteligencija, kao što su rezonovanje, učenje, planiranje, rješavanje problema i percepcija.
Disleksiju ne treba posmatrati kao poremećaj, već kao potencijal
Disleksija predstavlja neslaganje između stvarnog i očekivanog nivoa čitanja u odnosu na mentalni uzrast i pored postojanja prosječne inteligencije, dobrog vida i sluha, adekvatne motivacije, kao i ostalih povoljnih socijalnih i psiholoških faktora.
Kriminal bijelog okovratnika uljuljkan na visokim pozicijama
Termin kriminal bijelog okovratnika utemeljio je Edwin H. Sutherland 1939. godine, a dobio je naziv po tome što je nošenje bijele košulje i kravate karakteristično u poslovnom svijetu, za koji je ova vrsta kriminala vezana.
Unutrašnji kritičar kamen spoticanja našeg uspjeha
Pogrešili smo. Umesto da jasno postavimo granicu i kažemo da ne možemo da prihvatimo još posla, mi smo prećutali uprkos tome što smo sebi obećali da ćemo se "sledeći put" više zauzeti za sebe. Nadređeni je otišao, a u našoj glavi bujica misli poput: "Tako ti i treba kad si nesposobna! Što mu lepo nisi rekla da ne možeš da dišeš od posla! A, ne, ti se praviš pametna i sad ćeš da ispaštaš. Bravo, čak ćeš i prekovremeno da ostaješ da bi sve stigla..."
Žrtva nikad nije kriva, reagovala je najbolje kako je mogla
Različiti oblici zlostavljanja, prirodne katastrofe, rat ili izbjeglištvo su jako stresne i teške situacije, ali za neke osobe i izvori traume.
Paradoks sreće: Znamo gdje leži, ali ne znamo kako je dostići
Na pitanje da li ste srećni, relativno je lako dati odgovor.
Sekstorzija: Djeca i adolescenti najlakši plijen za predatore
Sekstorzija se definiše kao prijetnja dijeljenjem nečijih eksplicitnih, intimnih fotografija ili video-snimaka seksualne prirode bez pristanka osobe, obično u svrhu dobijanja još fotografija, seksualnih činova, novca itd.
Kako klasifikovati i efikasno sačuvati sjećanja
Utvrđeno je da posjedujemo nekoliko memorijskih domena, koji su zaduženi za skladištenje različitih vrsta informacija.
Multitasking negativno utiče na organizam
U toku svakog dana dešava nam se da izvodimo dvije ili više radnji, tzv. multitasking. Te aktivnosti, na primjer, mogu da obuhvataju korištenje telefona tokom vožnje automobila, ili slušanje muzike kada učimo itd. Istovremeno obavljanje više aktivnosti ima svoje prednosti, ali i mane.
Strategija za bolje pamćenje: Naučite učiti
Svakodnevno se susrećemo sa stvarima koje je potrebno da naučimo i zapamtimo, bilo da je to učenje razlomaka, novog jezika, poslovno usavršavanje, upotreba nove aplikacije na telefonu ili slično.
Intenzivne emocije bude življa i jasnija sjećanja
Kada bismo vas pitali da nam opišete vaše vjenčanje, dan kada ste diplomirali, neki izuzetno tužan događaj poput gubitka bliske osobe ili da nam kažete šta ste radili prošle sedmice u ovo vrijeme, vjerovatno biste se mnogo lakše i brže sjetili te sa više detalja opisali prve tri situacije, nego posljednju. Zbog čega je to tako?
Disocijativna fuga: Amnezija nastala usljed stresa
Disocijativna fuga predstavlja jedan od oblika amnezije, koja podrazumijeva gubitak identiteta, pri čemu se osoba ne sjeća ničega iz prošlosti.
Kontrauslovljavanjem uslovite bolji kvalitet života
Kada je ruski fiziolog Ivan Pavlovič Pavlov 1890. godine uočio specifičan fenomen salivacije kod pasa, ne samo na hranu koju dobijaju, nego i na prisustvo osobe koja tu hranu donosi, sigurno nije mogao pretpostaviti da će to otkriće imati toliki značaj u savremenim istraživanjima psihologije učenja.
"Flou doživljaj": Tajna srećnog života
Kao reakcija na prve nagonske teorije motivacije, koje su cjelokupno ljudsko ponašanje redukovale na manji broj nagona, sredinom prošlog vijeka javlja se potreba da se razviju teorije koje bi ljudsko ponašanje objasnile pojmovima, kao što su težnja za novinom, radoznalost, eksploracija, uživanje u aktivnosti.
