SP Qatar 2022.

Zdravlje

Psihologija prepoznaje "(ne)jestive" boje

Psihologija prepoznaje "(ne)jestive" boje
Foto: Unsplash | Psihologija prepoznaje "(ne)jestive" boje
Belmin Čatak

Boje su usko povezane sa hranom i jedan su od ključnih faktora kod odabira namirnica. Koliko boja pakovanja proizvoda igra važnu ulogu u ukusu proizvoda, pokazuju i rezultati eksperimenta sprovedenog na 200 ljudi, od kojih je traženo da procijene ukus kafe koja im je bila poslužena u šoljama smeđe, crvene, plave i žute boje.

Naime, 75 odsto ispitanika je izjavilo da im je kafa iz smeđe šolje prejaka, oko 85 odsto ispitanika je izjavilo da je kafa iz crvene šolje bogatog ukusa, dok su kafu iz plave šolje opisivali kao blagu, a kafu iz žute šolje kao preslabu. Ono što ispitanici nisu znali je to da je svaka šolja, bez obzira na boju, sadržavala istu kafu.

Crvena boja je "kraljica" boja, koja se koristi u reklamiranju hrane. Ona povećava apetit više nego bilo koja druga boja. Uz crvenu boju najčešće se kombinuje žuta i rjeđe bijela boja. Ove kombinacije boja nalazimo u logotipima i nazivima restorana brze hrane poput "McDonald'sa", KFC-a, "Burger Kinga" itd. Crvena boja  izaziva glad, otvara apetit, privlači pažnju, dok žuta boja izaziva osjećaj sreće i zadovoljstva. Ove dvije boje zajedno kod ljudi stvaraju osjećaj brzine, a upravo to se i želi postići u restoranima brze hrane - kako se ljudi ne bi zadržavali predugo. To je jedan vid marketinške manipulacije bojama kojom se postiže veći protok ljudi, a samim tim veća je i zarada. Žuta je najvidljivija boja na dnevnom svjetlu, što opravdava činjenicu da je slovo "M" logotipa "McDonald's" žute boje.

Zelenu boju nalazimo na pakovanjima prirodnih, organskih i zdravih proizvoda, a interesantna je pojava da je i "McDonald's" upotrebom zelene boje želio privući nove ciljne segmente, tzv. zelene kupce, koji su ekološki osviješteni.

U kontekstu hrane, postoje i boje koje ljudi ne vole. To su tzv. nejestive boje, kao što su plava i zelenožuta. Problem plave boje prva je uočila kompanija koja je proizvodila bombone, jer je primijetila da djeca izbjegavaju jesti plave bombone. Iako se plava boja ne preporučuje za reklamiranje zdrave hrane, često je nalazimo na pakovanjima grickalica. Žutu boju nalazimo na pakovanjima grickalica, energetskih napitaka i sličnih proizvoda namijenjenih djeci i adolescentima.

Rezultati istraživanja, takođe, pokazuju da kombinacija dvije boje unutar proizvoda brenda ima pozitivniji učinak na potrošače nego kada je proizvod ili logo brenda jednobojan. Na primjer, "Coca-Cola" ima dvojni logotip koji nije ikoničan, jer nema veze sa onim što se prodaje, ali svi znaju da je u pitanju slatko grazirano piće. Nijansu logotipa ovog pića nije moguće naći ni u jednom registru boja, jer uključuje kombinaciju tri različite nijanse crvene boje. Ljubičasta boja na ambalaži čokoladnih proizvoda "Milka" ukazuje na luskuz i vrhunski kvalitet, a preporučuje se za brendove koji se žele pozicionirati na tržištu kao prestižni, maštoviti i luksuzni.

Svi navedeni primjeri upotrebe različitih boja u marketingu govore u prilog važnosti korištenja boja u svim životnim poljima. Boje i hrana su naročito povezani i postoje brojni načini kako boje mogu uticati na kupovinu i konzumiranje neke hrane. Spoznaja kako protumačiti privlačnost "skrivenih" boja pomaže nam pri uštedi novca, te omogućava racionalnije kupovanje proizvoda vodeći se više kvalitetom, a ne dizajnom.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije