Utvrđeno je da posjedujemo nekoliko memorijskih domena, koji su zaduženi za skladištenje različitih vrsta informacija.
U zavisnosti od toga koliko dugo su informacije pohranjene i koliko su dostupne, razlikujemo čulnu memoriju (informacije sa naših čula zadržavaju se svega nekoliko milisekundi i nisu detaljno obrađene), kratkotrajnu (traje 15 do 30 sekundi, to su informacije koje su trenutno u fokusu naše pažnje) i dugotrajnu memoriju (dio memorijskog sistema gdje su trajno pohranjene informacije).
Dio dugotrajne memorije koji je zadužen za skladištenje sjećanja iz ličnog iskustva naziva se autobiografska memorija.
U epizodičkom dijelu se nalaze sjećanja na pojedinačne, konkretne događaje i način vlastitog reagovanja u različitim situacijama. Ova sjećanja su zabilježena u različitim čulnim modalitetima: vizuelnom, auditivnom, olfaktornom, gustativnom, taktilnom, i za njih smo u stanju da odredimo vrijeme i mjesto nastanka.
Sa druge strane, informacije koje imamo o sebi, za koje ne znamo kad smo ih usvojili (npr. kad smo rođeni, gdje živimo, kako nam se zovu roditelji), smještene su u dijelu dugotrajne memorije, koji nazivamo semantička memorija. U semantičkoj memoriji smještena su i sva ostala naša znanja, koja nisu nužno vezana za naš identitet.
Način na koji pamtimo određene događaje nije jedinstven i on može zavisiti od nekoliko faktora, među kojima je i starost. Istraživanja ukazuju da se mlađi ljudi najbolje sjećaju nedavnih događaja; oni su im najbogatiji detaljima i najlakše dolaze u svijest.
Sa druge strane, stariji ljudi će se bolje prisjećati davnašnjih događaja (npr. svoje mladosti i svih važnih događaja iz tog perioda). Pored pojave da su kod mlađih ljudi nedavni prošli događaji veoma bogati detaljima, zanimljiv je i nalaz da je tako i za bliske buduće događaje ono što će se uskoro desiti može takođe biti bogato detaljima, kad se slika budućih događaja stvori u svijesti.
Jedan od faktora koji može da utiče na način pamćenja različitih događaja iz ličnog iskustva jeste naš doživljaj selfa. Pod selfom podrazumijevamo mentalne procese koji omogućavaju održavanje svijesti o sebi i o vlastitoj ličnosti. Obično težimo tome da sebe vidimo kao dobre osobe, koje imaju važne i vrijedne ciljeve i koje pomažu drugima.
Shodno tome, pamtićemo dobro događaje koji su u skladu sa našim doživljajem sebe. Ako sebe vidimo kao marljive ljude, onda ćemo se najlakše sjetiti situacija u kojima smo to manifestovali i u kojima smo bili pohvaljeni za naš trud i rad.
Kada određeno autobiografsko sjećanje postane svjesno, dolazi do pojave tzv. autonetičke svjesnosti. Pod ovim podrazumijevamo sposobnost mentalnog putovanja kroz različite subjektivne događaje, mogućnost "ponovnog preživljavanja" izvjesnih događaja. Ona nam omogućava da održimo kontinuitet, da posmatramo vlastitu ličnost kao stabilnu strukturu i da znamo da smo osoba koja ima prošlost, sadašnjost i budućnost.
Sa druge strane, kod ljudi takođe postoji i netička svjesnost. Ona podrazumijeva svijest o tome da smo mi bili učesnici nekog događaja, ali nema snažnog doživljaja vlastite ličnosti prilikom prisjećanja određenih događaja. Dakle, znaćemo da je određen događaj dio našeg memorijskog inventara, ali prilikom prisjećanja neće biti svih onih finih detalja vezanih za sam događaj.
Kako vrijeme prolazi, i kako starimo, tako je kod nas sve više prisutna netička svjesnost. Pored toga, sve više postaje prisutna perspektiva trećeg lica prilikom prisjećanja događaja. Ovo znači da ćemo se događaja sjećati, ne iz onog ugla u kome se on odigrao i kao da smo mi bili učesnici, već kao da smo to posmatrali sa strane.
Neizbježno je da tokom vremena naša sjećanja blijede, neka se mijenjaju, a neka potpuno nestaju. Ako želimo da sačuvamo neizmijenjena sjećanja na događaje koji su nam važni, pored fotografija i videozapisa, pomaže i vođenje dnevnika.
Naime, naš kognitivni sistem je aktivan, on stalno rekonstruiše nove informacije i uklapa ih u već postojeće strukture te bismo vođenjem dnevnika mogli redukovati naknadnu obradu primljenih informacija i stvaranje lažnih sjećanja.
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Labaratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
