Zdravlje

Fizičko kažnjavanje kao vaspitna mjera nije dobra za dijete

Fizičko kažnjavanje kao vaspitna mjera nije dobra za dijete
Foto: Unsplash | Fizičko kažnjavanje kao vaspitna mjera nije dobara za dijete
Marija Karić

Batina se često koristi kao vaspitna mjera, a na našim prostorima imamo i narodne poslovice kojima navodimo njenu pozitivnu vrijednost. Ovakav vid vaspitanja nije samo zastupljen na Balkanu, već ga možemo uočiti u većini kultura. Sudeći po rasprostranjenosti, učestalosti, pa čak i pozitivnom glasu među roditeljima, pomislili bismo da je batina zaista efikasna i neophodna vaspitna mjera.

Međutim, ako se odvojimo od laičkog mišljenja i narodnih poslovica, vidjećemo da postoje istraživanja koja pokazuju nisku efikasnost i negativne posljedice fizičkog kažnjavanja.

Batina, kad bi bila efikasna vaspitna mjera, trebalo bi da ima pozitivan ili barem neutralan efekat u sprovođenju osnovnih zadataka vaspitanja. Jedan od važnih zadataka vaspitanja je sistematično usavršavanje djetetovog sistema moralnih vrijednosti.

Stoga se, povrh česte rasprave o moralnosti fizičkog kažnjavanja, javlja i set istraživanja koja ispituju vezu između fizičkog kažnjavanja i unutrašnjeg moralnog sistema djeteta. Rezultati pokazuju da fizički kažnjavana djeca na svim mjerama moralnosti konzistentno pokazuju niže rezultate u odnosu na drugu djecu. Fizički kažnjavana djeca zapravo nemaju niže standarde, već imaju niži prag tolerancije na frustraciju.

Usljed toga se lakše osjećaju izazvanim ili provociranim te često reaguju iz samoodbrane. Ona su u odnosu sa roditeljima naučila da je fizičko kažnjavanje prihvatljiva reakcija na nečije "loše ponašanje", a ovakvi stavovi povećavaju šansu da internalizuju i oponašaju nasilno ponašanje u drugim odnosima.

Fizički kažnjavana djeca često pokazuju moralno isključivanje, odnosno, ova djeca, iako imaju uvid u to šta je moralno, a šta ne, ne primjenjuju ta ista pravila na sebe. Moralno isključivanje dopušta djeci da odobravaju, opravdavaju ili iskrive počinjeno djelo te se povećava vjerovatnoća da se nemoralno ponašanje nastavi javljati i u budućnost. Posljedica ovoga je česta pojava siledžijstva među djecom i adolescentima, gdje je nasilnik - žrtva kod kuće. Fizičko kažnjavanje za moralni razvoj ima pogubnije efekte na jedince, a nalazi sugerišu da je život sa braćom i sestrama zaštitni faktor.

Ovakvi nalazi pred nas postavljaju važan zadatak, a to je aktivno suprotstavljanje konceptu fizičkog kažnjavanja kao vaspitne mjere. Zbog toga je neophodno više informisati sebe i druge, pogotovo u sistemu gdje smo skloni kriviti dijete zbog nemoralnih akcija, bez toga da se dublje sagleda pozadina problema. Učestalost fizičkog kažnjavanja je zabrinjavajuća, kao i zagovaranje istog. Često se javlja ideja da su batine tu da nauče dijete šta je ispravno, a šta ne. Vodimo se mišlju da se djeci ne mogu određene stvari objasniti te da su batine vrlo jasan alat da im se demonstrira da je ponašanje bilo neispravno. Ovom posmatranju izostaje ideja da onda ne možemo ni djeci objasniti zašto je u redu da njih neko tuče, a nije u redu da oni nekog tuku. Jer objašnjenje i ne postoji. Postoji samo za dijete važna osoba, koja demonstrira da je upotreba nasilja rješenje i posljedično normalizuje batine te dopušta neadekvatnim vaspitnim metodama da se prenose s koljena na koljeno.  


Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Labaratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije