Sajber nasilje je tema koja je sve više prisutna u javnosti. Mogu se vidjeti posljedice ove pojave, koje mogu biti vrlo teške i tragične.
Sajber nasilje (internet nasilje) je definisano kao vid namjerne agresije koju kontinuirano čini pojedinac ili grupa koristeći elektronske vidove komunikacije, a s ciljem da se nanese šteta drugoj osobi koja se ne može lako odbraniti.
Prvi zabilježen slučaj sajber nasilja bio je 2001. godine. Istraživanja pokazuju da više od 50 odsto adolescenata doživi neki vid sajber nasilja prije svoje 14. godine. Ovaj oblik nasilja se manifestuje u više različitih oblika: snimanje obračuna dvije osobe i postavljanje istog na internet, prijetnje smrću, prijetnje fizičkim nasiljem, vrijeđanje na polnoj, religioznoj ili nacionalnoj osnovi, slanje neželjenih seksualnih sadržaja, navođenje na seksualne činove, širenje neistina o drugoj osobi...
Razlikujemo dva tipa ove vrste nasilja: direktno (pisanje poruka uvredljivog sadržaja osobi koja je meta sajber nasilja) i indirektno (objavljivanje uvredljivog sadržaja o osobi putem društvenih mreža i šireg auditorijuma).
Postoje različiti razlozi zbog kojih se ova pojava dešava. Jedan od razloga njenog pojavljivanja jeste to što se na internetu može anonimno napadati određena osoba, bez straha od moguće odmazde. Osim toga, mnogi tinejdžeri sajber nasilje posmatraju kao vid zabave, a ne nanošenje štete drugoj osobi. Počinilac nasilja ne može direktno da vidi koliki uticaj ostvaruje na žrtvu, nema fizičke blizine, a samim tim ni inhibicija u ponašanju - nasilje može postati veoma ozbiljno i intenzivno. Slaba emocionalna regulacija i slabija kontrola impulsa su, takođe, povezane sa većom spremnošću na činove sajber nasilja.
Osobe koje su bolje tehnološki obrazovane imaju više mogućnosti na raspolaganju da povrijede drugu osobu putem elektronskih medija. Isto tako, sajber nasilje može biti način vlastitog emocionalnog pražnjenja i oslobađanja od nakupljenih negativnih emocija.
I veoma kratka izloženost sajber nasilju može da dovede do značajnih negativnih posljedica kod žrtve. Može da se javi veća depresivnost, doživljaj bespomoćnosti, suicidalne ideje, snažna uznemirenost, osjećaj srama i socijalne izolovanosti. Kod osoba izloženih sajber nasilju je vrlo često smanjeno akademsko postignuće, a povećana sklonost ka samodestruktivnim ponašanjima, kao što je upotreba psihoaktivnih supstanci. Žrtve često nisu spremne da prijave nasilje, prvo zato što nerijetko ne znaju ko je napadač, a drugo jer nemaju povjerenja u institucije.
Sajber nasilje je ozbiljna tema i bitno je da znamo kako da se zaštitimo od njega. Prvo što može da se uradi je da se počiniocima skrene pažnja da nije u redu to što rade. S obzirom na to da kod osoba koje sprovode nasilje empatija uglavnom izostaje, velika je vjerovatnoća da se nasilje neće zaustaviti samo nakon povratne informacije da to nekom smeta. Stoga se savjetuje da se blokira profil na društvenim mrežama preko kojeg se sprovodi nasilje. Pritom, ako se nasilje sprovodi putem objave na društvenim mrežama, objava treba da se prijavi.
Poželjno je da se sačuva snimak ekrana kao dokazni materijal. Sljedeća preporuka je da se osoba izložena nasilju, ako se radi o djetetu, povjeri odrasloj osobi i/ili da pozove SOS liniju koja pruža pomoć djeci. Na području BiH "Plavi telefon" nudi besplatnu psihološku pomoć za djecu putem broja 080050305. Ako je neophodno, pomoć se može zatražiti i od policije, bilo direktno, bilo putem SOS linije. Važno je naglasiti da je prilikom suočavanja sa sajber nasiljem žrtvi potrebno omogućiti psihološku podršku, jer takvo iskustvo uglavnom može da ostavi posljedice na mentalno zdravlje i samopoštovanje.
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
