Privreda

"Elgrad" d.o.o. Teslić: Radnici su naša najveća vrijednost

"Elgrad" d.o.o. Teslić: Radnici su naša najveća vrijednost
"Elgrad" d.o.o. Teslić: Radnici su naša najveća vrijednost
Dejan Tovilović

TESLIĆ - Od male radionice i zanatske radnje, preko elektrogradnje i trgovine do u konačnici prerade drveta i proizvodnje u kojoj je zaposleno 324 ljudi.

Tako se u najkraćem može opisati razvojni put preduzeća "Elgrad" iz Teslića, a koje već 17 godina uspješno posluje u ovoj oblasti i predstavlja bitan faktor kako za lokalnu zajednicu, tako i za industriju RS.

U početku ova firma se bavila samo prorezom trupaca, ali se poslovanje širilo, pa danas proizvode namještaj od punog drveta, furnir, spojene ploče, biogorivo, briket i pelet, koji su svoje tržište našli u dalekim zemljama poput Kine i Japana, te zemljama zapadne Evrope.

Prema riječima direktora Đorđa Gajića, poslovni rezultati bolji su iz godine u godinu, što pokazuje i konstantan rast prihoda, koji je prošle godine prešao cifru od 15 miliona maraka.

"Naša misija je da stvaramo proizvode visokog kvaliteta koji podliježu standardima evropskog i svjetskog tržišta, a naša najveća vrijednost su naši zaposleni i dugogodišnje iskustvo stvarano povezivanjem standarda svih kultura i potreba društva. Poslovanje razvijamo konstantnim unapređenjem i usvajanjem novih tehnologija i proizvodnih procesa, a kroz transparentan odnos s partnerima i kupcima", kaže Gajić.

Vizija preduzeća je zadržati vodeću poziciju na domaćem tržištu, ali i poboljšati položaj na inostranom.

"Jačamo proizvodnju strateškim razvojem i rastom proizvodnog procesa kroz nove tehnologije, povećanjem konkurentnosti naših proizvoda na ino-tržištu i uvođenjem novih radnih mjesta. Pružamo priliku mladim edukovanim ljudima da ostanu u svojoj zemlji i da na svoj način doprinose razvoju društva i unapređenju postojećeg stanja", priča on.

Kao i svi drvoprerađivači, i ovaj ima problem s nedostatkom sirovine. Iako je RS bogata drvnim šumskim sortimentima, "Šume RS", tvrdi Gajić, ne poštuju ugovore i ne obezbjeđuju dovoljne količine pa su prepušteni sami sebi. To automatski dovodi i do problema u proizvodnji, gdje se obaveze prema kupcima ne mogu ispoštovati, a ne može se ni raditi u punom kapacitetu.

"Takođe, problem je nedostatak nekvalifikovane radne snage, jer uglavnom kod nas se zapošljavaju neobučeni radnici, koji kada steknu iskustvo i potrebna znanja odlaze na inostrano tržište rada", kaže on. Smatra kako bi se pomoć nadležnih ogledala prvenstveno u obezbjeđenju dovoljne količine drvnih sortimenata, ali i u stvaranju boljeg poslovnog ambijenta, poreskim olakšicama, reorganizacijom školstva.

Planovi za budućnost su razvojno orijentisani pa preduzeće planira i dalje povećavati svoje proizvodne kapacitete za preradu drveta, povećati stepen finalizacije proizvoda od drveta i usvajati nove proizvode kroz nove tehnologije.

Navedeno će, smatraju oni, imati za posljedicu povećanje ukupnog prihoda preduzeća, povećanje broja zaposlenih radnika i povećanje dobiti preduzeća.

 

O projektu

Projekat "50+" pokrenuli su "Nezavisne novine" i Privredna komora Republike Srpske, a u okviru Projekta promocije domaće proizvodnje "Naše je bolje".

On će trajati tokom 2017. godine, a planirano je kontinuirano predstavljanje uspješnih preduzeća koja posluju u našoj zemlji, a zapošljavaju 50 i više radnika.

Cilj projekta je predstaviti što više pozitivnih primjera privatnog preduzetništva, kako bismo podstakli investicije i razvojne programe i kako bi javnost bila upoznata s poslovnim mogućnostima, proizvodnim asortimanom ili uslugama koje pružaju domaće kompanije. Projekat su podržali grad Prijedor i opština Derventa.

 

Profil

Naziv: "Elgrad" d.o.o.

Sjedište: Donji Ranković, Teslić

Osnovano: 1991.

Djelatnost: Prerada drveta

Broj zaposlenih: 324

Kontakt: www.elgrad.rs.ba, 053/459-020

 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije