GP Krajina: Gradeći Banjaluku izgradili sebe

Dejan Tovilović 27.11.2017 08:01

BANJALUKA - Od građevinske grupe koja je formirana 1945. godine za potrebe ratom porušene zemlje, do preduzeća koje je u Evropi, Aziji i Africi gradilo velelepne objekte, ali i novog početka uslovljenog još jednim ratom, tekao je put Građevinskog preduzeća "Krajina" iz Banjaluke.

U Banjaluci je danas lakše pobrojati ono što "Krajina" nije izgradila, nego što jeste. Hram Hrista Spasitelja, Klinički centar Banjaluka, Željeznička stanica, Sportska dvorana "Borik", Gradski stadion... samo su dio javnih objekata koje su izgradili neimari "Krajine", a koji i dan-danas služe Banjalučanima.

Ovaj građevinski gigant izgradio je i pogone "Vitaminke", "Banjalučke pivare", "Fruktone", "Rudija Čajavca", "Jelšingrada", "Unisa", "Bosne", "Univerzala" i "Veleprehrane", koji i danas prkose vremenu, bez obzira na to što dobar dio njih u pravnom smislu više ne postoji.

Bez "Krajine" Banjaluka bi danas drugačije izgledala, ali bez Banjaluke ovo preduzeće ne bi imalo tako uspješan razvoj i ugled.

Rezultat sedamdesetogodišnjeg postojanja je ogroman broj izgrađenih objekata svih vrsta, veličina i namjena, što njene neimare čini ponosnim i vječnim kroz djela koja su ostavili.

Jedan od najtežih perioda "Krajina" je preživjela devedesetih godina prošlog vijeka, kada je iz posljednjeg rata izašla sa velikim ožiljcima. Čak 630 radnika ovog preduzeća bili su učesnici rata, 14 ih je poginulo, a brojni su ranjeni i oboljeli. Nakon rata preduzeće dolazi u gotovo bezizlaznu situaciju. Postojali su objekti koji su bili dijelom naplaćeni, a nisu bili završeni, a već urađene, a nenaplaćene poslove obezvrijedila je hiperinflacija.

Tržište je poslovalo pod novim uslovima, gdje je međunarodna zajednica kroz milionske poslove favorizovala isključivo privatne firme, pa su šanse "Krajine" kao tada još državnog preduzeća bile minimalne.

"U takvom stanju stvari bilo je teško organizovati se i krenuti dalje. Prvi ozbiljan iskorak načinjen je kada smo prodali jedan od objekata namijenjenih za smještaj radnika. Novac smo investirali u razvoj firme i saniranje problema koje smo imali, nabavku mehanizacije i slično", priča Borko Đurić, generalni direktor, koji je na čelo preduzeća došao 1996. godine.

S tim novcem, dodaje on, pokrenuti su ranije započeti projekti te izgradnja nekoliko stambeno-poslovnih objekata na Starčevici, kao i objekat "Stara pekara" na Aleji, čime su sebi utabali dobre staze za budućnost.

Sa tadašnjim ministarstvom odbrane Republike Srpske uspješno je realizovan projekat izgradnje stambeno-poslovnog kompleksa u Banjaluci, što je "Krajini" obezbijedilo višegodišnju stabilnost, gdje su sudbinu vratili u svoje ruke. U međuvremenu je došlo do procesa privatizacije i stvari su se značajno promijenile u pozitivnom smislu, što se vidjelo i kroz poslovne bilanse.

"Od tog perioda do danas mi se u ovoj oblasti održavamo u samom vrhu i po obimu realizacije poslova iz oblasti stanogradnje i po kvalitetu izgrađenih objekata. Pored toga što smo se dobro pozicionirali na tržištu, uspjeli smo da stvorimo jednu finansijsku stabilnost Društva i da obezbijedimo redovno i kvalitetno servisiranje svih obaveza, kako prema zaposlenima u pogledu plata i ostalih obaveza tako i prema kooperantima, dobavljačima, podizvođačima i državi", kaže Đurić.

Dodaje kako im je težnja da unapređenjem tehnologije građenja i nabavkom moderne opreme za građenje što više pojednostave i ubrzaju procese i u što većoj mjeri olakšaju ljudima realizaciju poslova, čime se dobija višestruka korist, od podizanja nivoa kvaliteta do efikasnosti u samom radu.

Kao jedan od najvećih problema s kojima se suočava u radu ističe nedostatak radne snage, koji se pojavljuje u svim privrednim granama pa su konkursi za pojedine pozicije stalno otvoreni.

Od lokalne zajednice očekuje da bude susretljivija, ne samo u smislu davanja beneficija, nego i u smislu rješavanja onih pitanja koja su u interesu svakog privrednog subjekta u okviru neke lokalne zajednice.

GP "Krajina" je i društveno odgovorno preduzeće, a kroz sedam decenija učestvovali su u nizu humanitarnih akcija.

Republici Srpskoj i njenim građanima u Banjaluci poklonili su 6.500 kvadratnih metara za izgradnju Srpsko-ruskog kulturnog centra u Aleji Centar.

O projektu

Projekat "50+" pokrenuli su "Nezavisne novi-ne" i Privredna komora Republike Srpske, a u okviru Projekta promocije domaće proizvo-dnje "Naše je bolje".

On će trajati tokom 2017. godine, a planira-no je kontinuirano predstavljanje uspješnih preduzeća koja posluju u Republici Srpskoj i zapošljavaju 50 i više radnika.

Cilj projekta je predstaviti što više pozitivnih primjera kako bismo podstakli investicije i ra-zvojne programe i kako bi javnost bila upo-znata s poslovnim mogućnostima, proizvo-dnim asortimanom ili uslugama koje pružaju domaće kompanije. Biće predstavljena priro-dna bogatstva, kao i turistički potencijali. Projekat su podržali grad Prijedor i opština Derventa.