Privreda

Nacionalni park "Sutjeska" vraća stari sjaj

Nacionalni park "Sutjeska" vraća stari sjaj
Nacionalni park "Sutjeska" vraća stari sjaj
Dejan Tovilović

TJENTIŠTE - Nacionalni park "Sutjeska" postavljen je na putanju razvoja, prosperiteta i zaštite i njegov stari sjaj će se uskoro vratiti, poručili su iz Uprave parka.

"Moja misija je vraćanje starog sjaja NP Sutjeska, te u planovima koje imam, ovu ustanovu vidim u vrhu svjetskih elitnih destinacija. Planiramo izgradnju zdravstveno-turističkog centra, koji bi po svim elementima koje park posjeduje bio specifičan", kaže direktor Dejan Pavlović.

Mnogo je toga, prema njegovim riječima, što najstariji i najveći nacionalni park u BiH izdvaja od ostalih, a to se prije svega ogleda u prirodnim bogatstvima.

"Imati na veoma malom mjestu prašumu Perućicu, najveći vrh BiH Maglić, vodopad Skakavac, koji je visok preko 70 metara, osam glečerskih jezera, idealan sportsko-rekreativni centar s jednim od najvećih otvorenih bazena u Evropi, čija je površina 16.000 kvadratnih metara. I mnoge druge blagodati imamo samo na Tjentištu", kaže Pavlović.

Nacionalni park kao preduzeće osnovano je još 1962. godine, a zapošljava 75 ljudi, koji se uglavnom bave zaštitom prirodnih vrijednosti, kulturno-istorijskih i drugih dobara, prezentacijom i popularizacijom parka.

Prvi put nakon mnogo godina poslovni rezultati su pozitivni, što je, smatraju, rezultat predanog rada menadžmenta.

Svoju viziju su zasnovali na fundamentalnim vrijednostima NP Sutjeska, koje predstavljaju osnovu daljeg razvoja.

Nacionalni park "Sutjeska" kroz očuvanje prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa vrši promociju i upravljanje turističkim i rekreativnim potencijalima, te doprinosi lokalnom i regionalnom društveno-ekonomskom razvoju.

Brojni problemi opterećuju rad i poslovanje parka, od onih prirodnih pa do finansijskih. Razvoj je, kažu, ograničen na turizam, a infrastruktura nije razvijena pa je i pristupačnost slabija, a nema ni velikih projekata.

"Država bi mogla da pomogne u ravnomjernoj raspodjeli finansijskih sredstava, te da koristi nekoliko mogućnosti finansiranja, poput javnog budžeta, koncesije ili ugovora o donacijama. Sa druge strane, lokalna zajednica, po važećoj zakonskoj regulativi o zaštićenim područjima, treba da u skladu s mogućnostima u određenom iznosu finansira zaštićeno područje", smatra Pavlović.

Kada su planovi za budućnost u pitanju, oni se prije svega odnose na zaštitu prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa NP Sutjeska, održivo korišćenje prirodnih resursa, jačanje potencijala uprave, razvoj turizma i na kraju uspostavljanje mehanizama za održivo upravljanje parkom.

O projektu

Projekat "50+" pokrenuli su "Nezavisne novine" i Privredna komora Republike Srpske, a u okviru Projekta promocije domaće proizvodnje "Naše je bolje".

On će trajati tokom 2017. godine, a planirano je kontinuirano predstavljanje uspješnih preduzeća koja posluju u našoj zemlji, a zapošljavaju 50 i više radnika.

Cilj projekta je predstaviti što više pozitivnih primjera kako bismo podstakli investicije i razvojne programe i kako bi javnost bila upoznata s poslovnim mogućnostima, proizvodnim asortimanom ili uslugama koje pružaju domaće kompanije. Projekat su podržali grad Prijedor i opština Derventa.

PROFIL

  • Naziv: Nacionalni park "Sutjeska"
  • Sjedište: Tjentište
  • Osnovano: 1962.
  • Djelatnost: Zaštita prirodnih vrijednosti i popularizacija
  • Broj zaposlenih: 75
  • Kontakt: 058/233-102
  • www.npsutjeska.info

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije