Kada je ruski fiziolog Ivan Pavlovič Pavlov 1890. godine uočio specifičan fenomen salivacije kod pasa, ne samo na hranu koju dobijaju, nego i na prisustvo osobe koja tu hranu donosi, sigurno nije mogao pretpostaviti da će to otkriće imati toliki značaj u savremenim istraživanjima psihologije učenja.
Učenje uslovljavanjem se sastoji u povezivanju dvije pojave (draži), prirodne - bezuslovne i neutralne, pri čemu se mijenja odgovor na neutralnu draž zahvaljujući njenoj asocijaciji sa prirodnom.
Asocijacije se stvaraju automatski, tako da ih često nismo ni svjesni. Ovaj mehanizam utvrđenog uslovnog refleksa se danas koristi za objašnjavanje različitih oblika ponašanja, ali isto tako za mijenjanje (modelovanje) reakcija pojedinaca.
Na primjer, kada se munja pojavi na nebu, kod većine ljudi to ne izaziva strah ili nelagodnost. Međutim, grmljavina koja nakon toga slijedi može da izazove neprijatna osjećanja, posebno ako je jačeg intenziteta. Usljed čestog zajedničkog pojavljivanja tih pojava, dolazi do promjene reagovanja i na samu munju, kako bi se organizam "pripremio" na nadolazeći zvuk.
Takvo prenošenje reagovanja i osjećanja se veoma često sreće u svakodnevnom životu. Tako, na primjer, ako učenici povežu školu (neutralnu draž) sa toplim i srdačnim ponašanjem nastavnika (bezuslovna draž) i školu će početi doživljavati kao ugodno i prijatno mjesto. Školsko zvono može biti izuzetno prijatno čak i kada je jačeg intenziteta, jer "najavljuje" druženje i igru sa prijateljima u školskom dvorištu.
Često se mehanizam uslovljavanja koristi i u reklamama.
Obično se proizvod koji se reklamira prikazuje neposredno prije atraktivnih ili poznatih ljudi, egzotičnih mjesta, malih beba i mladunaca životinja, koji se doživljavaju kao prijatni. Tako se dešava da, iako Majkl Džordan nema nikakvu direktnu vezu sa patikama "Nike" proizvođača, pozitivne asocijacije vezane za uspješnog sportistu će se prenositi i na predmet prodaje. Takva reakcija može se čak generalizovati i na sve proizvode istog proizvođača.
Postoje i brojni negativni primjeri uslovljavanja. Različiti strahovi i fobije ili averzivne reakcije mogu nastati na isti način. Na primjer, ako se doživi napad panike u liftu usljed njegovog naglog zaustavljanja, napad se može povezati s tim prostorom tako da se osoba počinje plašiti liftova i počinje izbjegavati vožnju njima. Međutim, takvi naučeni strahovi se ne mogu otkloniti obrnutim principom od onog kojim su sticani. Psiholozi se u ovom slučaju koriste posebnim pristupom u "gašenju" uslovljenih emocija straha koji se naziva kontrauslovljavanje, a koji podrazumijeva da se za uslovnu draž, koja izaziva negativnu emocionalnu reakciju veže nova, jača, pozitivna reakcija. To može, na primjer, biti osjećaj sigurnosti ukoliko se vozite sa vama dragom osobom u koju imate povjerenje. Takav proces razuslovljavanje se uvijek obavlja pod stručnim nadzorom profesionalaca. Na taj način je moguće mijenjanje i oblikovanje ponašanja ljudi, kako bi se poboljšao kvalitet njihovog života i omogućilo optimalno funkcionisanje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
