Sa Ljiljanom Smiljanić, dopisnicom Al Jazeere Balkans iz Banjaluke, razgovarali smo o pomirenju u Bosni i Hercegovini i govoru mržnje, posebno u medijskom prostoru, koji se i poslije 28 godina nakon rata nije oslobodio priče o ratnim strahotama i narativa o krivcima s one druge strane.
Politika, obrazovanje, okruženje pa i porodica su, kako kaže Smiljanićeva, pali na ispitu, jer nema naznaka da se situacija popravlja, posebno u medijskom prostoru, gdje još uvijek dominiraju teme koje ne doprinose pomirenju i suživotu na ovom prostoru.
Poseban problem u novije vrijeme predstavljaju društvene mreže, portali bez impresuma, ali i nerad pravosuđa i nadležnih institucija koje bi morale više pažnje posvetiti tom pitanju i uhvatiti se ukoštac sa onim što se danas dešava.
"Bilo bi najbolje kada bi političari i institucije promijenili pristup i način na koji uopšte govore o pomirenju. Problem je što govor mržnje nije sankcionisan na pravi način i onda svi smatraju da imaju pravo da se tako izražavaju i na takav način odnose prema drugim ljudima, što je pogrešno", rekla je Smiljanićeva.
Uloga medija u svim ovim procesima kada se govori o pomirenju i govoru mržnje je ogromna, jer ti isti mediji nisu tu samo da informišu javnost, već da na određen način i edukuju svoje čitaoce, slušaoce ili gledaoce.
"U BiH niko nije ispunio svoju ulogu kada govorimo o pomirenju, ni institucije ni mediji, mada su tu institucije dosta važnije. Vidimo da se svi rukovode onim što političari govore i šta oni misle. Bilo bi najbolje kada bi političari i institucije promjenili pristup i tada bi i sami mediji prenosili drugačije informacije", rekla je Smiljanićeva.
Osim politike, generatori govora mržnje su svi, od medija pa do publike koja prati te medije, što se može vidjeti po komentarima na pojedine tekstove, međutim najveći problem je što niko ne sankcioniše govor mržnje, što je posao institucija, posebno pravosuđa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
