Književnost

Kako lektor kaže: Stavljajući robu u množinu, povećao nisi količinu

Kako lektor kaže: Stavljajući robu u množinu, povećao nisi količinu
Foto: N.N. | Stavljajući robu u množinu, povećao nisi količinu

Otkako sam zaposlen u "Nezavisnim novinama", a to nije mali broj godina, upoznao sam se sa mnogo ljudi čiji životni poziv je novinarstvo. U našoj redakciji neki su se zadržavali kraće, a neki duže, neki su i dalje tu da dijele s nama dobro i zlo koje nosi ovaj posao. Ono što je zajedničko za većinu njih jeste da su u našem listu napravili prve novinarske korake i objavili prve tekstove.

Novinarima i urednicima na prvom mjestu je tačna i brza informacija, zbog nje mediji valjda i postoje. Da bi to bilo ostvareno, bitna su bar elementarna znanja vezana za jezik kojim se informacija prenosi. U ovom segmentu lektori su pokušavali i pokušavaju da pomognu novinarima u ispunjavanju njihovih zadataka. I da ne budemo lažno skromni, smatramo da smo mnogima pomogli da unaprijede znanja iz gramatike i pravopisa te da obogate svoj rječnik, naravno, sve u skladu sa zahtjevima novinarskog (publicističkog) funkcionalnog stila.

Događaju se pak i situacije u kojima takva pomoć novinare dovede u zabunu. Dakle, nekima od njih rad u novinama poslužio je kao odskočna daska za prelazak s jedne strane u odjeljenja za odnose s javnošću nekih državnih institucija ili sa druge strane u marketinške agencije. Ono što su naučili u radu s nama, na novim radnim mjestima nadređeni im ponekad osporavaju.

Tipičan primjer za ovu tvrdnju je zbirna imenica roba. Ona je inače italijanskog porijekla i, po definiciji iz Rečnika srpskoga jezika koji je objavila Matica srpska 2011. godine, označava materijalni proizvod ljudskog rada namijenjen tržištu, predmet trgovine radi zadovoljenja raznih ljudskih potreba ili odjeću, odijelo, odnosno rublje.

Shvatio sam da je ona kamen spoticanja, pogotovo kada se radi o neizbježnoj sintagmi protok ljudi, robe i kapitala. Nju čujemo ili pročitamo bar jednom dnevno, ali u većini slučajeva riječ roba pominje se u množini, koju ona u srpskom jeziku nema - protok ljudi, roba i kapitala.

Zbog toga su mi se neki bivši novinari našeg lista žalili da im je strogo naređeno da na novim radnim mjestima obavezno upotrebljavaju množinu riječi o kojoj danas pišemo, bez obzira na to što znaju da takva upotreba nije pravilna.

Kad se ovako nešto dogodi, upućujem ih na već pomenutu definiciju, u kojoj stoji oznaka (mn. ø) i na odrednicu iz Rečnika jezičkih nedoumica Ivana Klajna koja objašnjava da je roba zbirna imenica i da kao takva nema množinu. Pogrešno je reći ili napisati izvoz naših roba, pravilno je izvoz naše robe ili naših proizvoda. Pogrešno je zakonom su obuhvaćene sve robe, treba reći ili napisati svi proizvodi ili sve vrste robe.

Razumijem da je državnim institucijama važno, kada se hvale kako su nešto učinile, da to njihovo činjenje izgleda ogromno. Isto tako razumijem da, kada marketinške agencije promovišu nešto, to treba da izgleda veliko, kvalitetno, sjajno i bogato, ali uvijek treba imati na umu da upotreba zbirne imenice roba u množini neće uveličati količinu i raznovrsnost onoga čime se hvale ili onoga što promovišu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije