Književnost

Zdravo, Brede Pite, prijatelju stari!

Zdravo, Brede Pite, prijatelju stari!
Foto: N.N. | Zdravo, Brede Pite, prijatelju stari!

"Hoćemo li večeras u kino", stiže mi poruka. "Mogli bismo. Šta ćemo gledati", nije me trebalo dugo nagovarati.

Volim kino. Volim dobar film. Dobar film + kino + dobro društvo = ne može da bude loše provedeno veče! Ogroman ekran, glasni zvukovi... Čak mi ni šuškanje vrećica, žvakanje i  srkanje ne smetaju. Smeta mi kad ljudi pričaju i onda ne mogu, a da se zločesto ne nacerim kad bioskopske snage reda ne prošište negdje pored: "Alo, društvo! Psssst!!!"

"Ima neki s Kijanu Rivsom i drugi s Bred Pitom. Biraj."

"Nema takav film."

"Ima i neki Stiven Spilbergov, hoćeš taj?"

"Nema ni takav film."

"Ama, šta ti je, ima, provjerila sam. Upravo gledam repertoar! Hoćeš ovaj s Al Paćinom?"

"Neću ići s tobom u kino nikad. Ili bar dok ne naučiš kako se ljudi zovu!"

"Zar nije Kijanu Rivs? Njega volim, jeste sigurno!!"

I tako... Jeste Kijanu Rivs, jesu i Bred Pit i Stiven Spilberg i Al Paćino. Ali nije s Kijanu Rivsom, Bred Pitom i Al Paćinom. Nije ni Stiven Spilbergov (nego Stivena Spilberga). Često to srećem po portalima, ali i čujem na TV-u i u standardnom govoru na ulici. Evo, baš sam maloprije pročitala: "U ekipu Barselone pod vodstvom Čavi Ernandeza...".

I nije mi baš jasno. Da je naše ime, npr. Marko Marković, zar bi se reklo "film s Marko Markovićem"? Naravno da ne! Rekli bismo "film s Markom Markovićem". Promijenili bismo po padežima i ime i prezime, jer su strana muška imena promjenjive riječi i kad se upotrebljavaju posebno i kad su zajedno s prezimenom. Inače, imamo tendenciju da strane riječi prilagođavamo svom jeziku, zašto to onda ne radimo i s imenima?

Dok sam razmišljala o ovome sjetila sam se da su ljudi uvijek govorili "s Al Paćinom" i "s Brus Lijem". To je toliko ustaljeno u govoru da kad izgovorite "s Alom Paćinom" ili "s Brusom Lijem" svi počnu da vam se smiju. A ispravno je, šta da se radi.

Ipak, u posebnu grupu stranih muških imena spadaju dalekoistočna imena, jer tu postoji jedan nepromjenjivi dio. S ovim se imenima češće srećemo otkad su Kinezi počeli da se doseljavaju u većem broju. Svako od nas je bio u prilici da razgovara s nekim Kinezom ili Kineskinjom, barem u nekoj od njihovih prodavnica. Kako pravilno upotrijebiti njihova imena? Drugi i treći dio kineskih imena čini cjelinu, pa su ranije u skoro svim evropskim jezicima spajani crticom, npr. Mao Ce-tung, pogrešno je bilo Mao Ce Tung. Prema novoj latiničnoj transkripciji, na prijedlog samih Kineza, ta dva sloga pišu se sastavljeno. Istovremeno je došlo do fonetskih promjena u odnosu na raniju transkripciju, pa je sada Mao Cedung, Deng Sjaoping umjesto Teng Hsijao-ping, Hua Guofeng umjesto Hua Kuo Feng i sl. U vezi s ovom temom naglasićemo da je promjenjiv samo posljednji dio imena pa ćete reći da ste čuli za Mao Cedunga, Hua Goufenga ili Deng Sjaopinga. I u ovoj grupi stranih imena postoje neka kod kojih su promjenjivi i ime i prezime: filmovi Brusa Lija, pjesma Denga Sjaopinga.

Prema Klajnu, padežni nastavak bi trebalo dodavati samo na posljednju riječ u nizu kod kineskih, korejskih i ostalih azijskih imena i prezimena (osim japanskih, gdje se jasno vidi šta je ime, a šta prezime), valjda upravo zato što nije uvijek lako odrediti koji slog pripada prezimenu, a koji imenu, ali i zato što je takva promjena uobičajena. Isto kaže i Pravopis.

Međutim, ako pišemo samo Mao, mijenja se kao kakao: Maoa, Maou, Maom.

Klajn kaže i da neka francuska imena ne treba mijenjati kada su u kombinaciji s prezimenom, a mijenjati ih kada su sama, npr. Fransoa Miteran, s Fransoa Miteranom, Fransoa Miterana i slično, dok bi bilo Fransoa, s Fransoi, Fransoe. Navedeno je da je to zbog dva vokala na kraju. Priznajem da mi to objašnjenje nije baš najjasnije i zašto bi dva vokala bila prepreka promjeni.

Da se mi vratimo na početak ove priče i na pitanje otkud to da se u medijima provlači nepromijenjeno ime. Ne bih rekla da novinari ne znaju srpsku gramatiku, nego da u svijesti tretiraju takva imena kao jednu riječ.

Kao u narodnim pjesmama, konstrukcijama Ivan-beg, Dunav-voda, mnoga strana imena i prezimena kao da se tako doživljavaju, to jest kao da su u pitanju Bred-Pit, Vudi-Alen, Džon-Vejn. U epskim pjesmama postoji trend da se i kombinacija prezime - ime tretira tako, npr. Senjanin-Tadija itd.

Elem, jednog dana kad osvojite loto i odete u Holivud te sretnete gorespomenutu zvijezdu, nemojte slučajno da se obrukate, već treba lijepo, jasno i glasno da kažete: "Zdravo, Brede, prijatelju stari!"

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije