Zdravlje

Batina nije iz raja izašla

Batina nije iz raja izašla
Foto: Unsplash | Batina nije iz raja izašla
Strahinja Dimitrijević

Najrasprostranjenije pogrešno uvjerenje vjerovatno je uvjerenje o upotrebi fizičke kazne u vaspitavanju djece. Iako ne postoji niti jedan dokaz da fizička kazna ima pozitivne efekte, batine su nešto što većina roditelja primjenjuje.

Zagovornici fizičke kazne mogu se naći i među psiholozima, psihoterapeutima i drugim profesionalcima koji rade s djecom, uprkos argumentima, logičkim i činjeničnim, koji govore o neefikasnosti i štetnosti te kazne.

Prilikom opravdavanja korištenja batina roditelji posežu za brojnim argumentima, koji su logički nevalidni. Možemo čuti da neko tuče svoje dijete zato što svi to oduvijek rade. Međutim, ako nešto većina radi, to ne znači da je ispravno, kao što je, navodno, rekao Sv. Avgustin: "Ispravno je ispravno, čak i kada niko to ne čini; pogrešno je pogrešno čak i kada svako to čini". S druge strane, nailazimo i na opravdavanje roditeljskih batina. Tvrdnje "roditelji su me tukli, pa šta mi fali", "zato što su me roditelji tukli postao sam dobar čovjek" su, takođe su nevalidne zato što se ne mogu provjeriti. Nikada nećemo moći saznati da li bi neko ko je dobijao batine bio bolji da je vaspitavan bez njih.

Često se može čuti da postoje okolnosti kada je fizičko kažnjavanje opravdano, na primjer kada se dijete nađe u opasnoj situacija, a ne može da razumije moguće posljedice, kada je agresivno prema drugoj djeci, kada ne reaguje na druge kazne. Istraživanja su, međutim, pokazala da se batine ne koriste selektivno, već su preferirani vaspitni postupak koji roditelji koriste bez primjene alternativnih mjera. Zabrinjavajući je podatak da je više od trećine beba fizički kažnjavano, a da skoro svako dijete dobije batine poneki put.

Pri tome, gubi se iz vida da, ako je dijete suviše maleno i nema kapacitet da razumije posljedice svog ponašanja, ono ne može razumjeti te posljedice ni nakon što dobije batine. 

Djeca koja nikad nisu bila fizički kažnjavana pokazuju najmanje antisocijalnog ponašanja. I obratno, djeca koja su više kažnjavana, više su agresivna prema drugima. Veća je i šansa da takva djeca, kad postanu roditelji, nastave da fizički kažnjavaju svoju djecu. Pri tome, fizička kazna samo kratkotrajno prekida radnju, a tri četvrtine djece (75%) u narednih desetak minuta nakon kažnjavanja ponovo radi ono za šta je dobilo batine.

Osim toga, ona nije ništa efikasnija od nenasilnih disciplinskih mjera, dok njena upotreba može ostaviti ozbiljne neželjene posljedice.  

Mnoga su istraživanja pokazala da tjelesno kažnjavanje, uključujući udaranje po turu, batine i druge načine nanošenja boli, može dovesti do povećane agresije, antisocijalnog i nasilničkog ponašanja, samopovređivanja, depresije, anksiznosti, zaostajanja u kognitivnom razvoju, problema s pažnjom, lošijeg školskog postignuća, zloupotrebe droga itd.

Na kraju, možemo se zapitati zašto bi bilo opravdano da roditelji tuku djecu, koja su fizički slabija, zavisna od njih, koja se ne mogu braniti, niti im se suprostaviti, a nije etički udarati odrasle ljude koji se ponašaju na sličan način, npr. agresivni su prema drugima, ponovljeno krše zakonske norme ili su dementni, pa im se ne može objasniti da ne smiju na ulicu.

Fizičko kažnjavanje djece predstavlja kršenje principa neagresivnosti, koji se ničim ne može opravdati. Zbog toga, društvo treba da postigne konsenzus o nultoj stopi tolerancije za ovaj vid nasilja. Ovo je potrebno učiniti kako bi se prekinuo intergeneracijski krug nasilja, što je preduslov za smanjenje drugih vidova nasilja nad djecom, ali i nasilja generalno. U tome najznačajniju ulogu imaju profesionalci koji rade s djecom. Oni treba da savjetuju roditelje da ne koriste fizičku kaznu i edukuju ih o nenasilnim vaspitnim strategijama, koje su efikasnije od batina, a ne ostavljaju negativne posljedice po kognitivni, emocionalni i socijalni razvoj djeteta.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Piše: Strahinja Dimitrijević

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije