Zdravlje

Laboratorije razvijaju sprej za nos protiv kovida

Laboratorije razvijaju sprej za nos protiv kovida
Foto: Jorono/Pixabay | Laboratorije razvijaju sprej za nos protiv kovida
Tanjug

VAŠINGTON - Najmanje devet laboratorija i kompanija širom svijeta trenutno razvija vakcine protiv kovida koje se daju u vidu spreja za nos, umjesto injekcije, pokazuju najnoviji podaci Svjetske zdravstvene organizacije.

Pored toga što su manje neprijatne od uboda igle u ruku, te vakcine bi mogle da budu i efikasnije od injekcija u zaustavljanju virusa korona tamo gdje prvo ulazi u tijelo, a sprečavanjem virusa da se razmnožava u našem nosu i grlu, nazalne vakcine bi mogle da budu bolje u sprečavanju virusa da se prenosi sa osobe na osobu. To je posebno važno imajući u vidu širenje omikron varijante, prenosi Glas Amerike.

Većina tih vakcina su u ranim ili srednjim fazama testiranja pa nije jasno kada i da li će početi da se daju. Jedna kompanija je odustala od vakcine u spreju. Međutim, naučnici u SAD, Kini, Kubi, Iranu i drugim zemljama vrijedno rade na tom razvoju.

Dok su postojeće vakcine protiv kovida bile odlične u pripremi našeg imunolškog odgovora, imale su jedan veliki "slijepi ugao" - naš nos, grlo i druge mukozne membrane gdje unutrašnjost našeg tijela dolazi u kontakt sa spoljnim svijetom.

Membrane sluzokože - mukozne membrane - sadrže različitu vrstu antitijela od onih koja cirkulišu u našoj krvi. Vakcine koje se ubrizgaju u ruku dopiru samo do krvi, i ne mogu da učine mnogo toga da se proizvedu mukozna antitijela.

"Pošto ste naučili svoj imuni sistem kako da prepozna virus u mišićima, vaš imuni sistem ne zna da takođe treba da štiti i vašu sluzokožu", kaže Ben Tenover, profesor imunologije na Njujorškom univerzitetu.

Vakcine u spreju imaju zadatak da se bore protiv virusa na prvoj tački konakta. "Spremni ste za virus jer imate imunitet tačno na mjestu gdje vam je potreban", objašnjava Majkl Dajmond, profesor imunologije na Vašington univerzitetu u Sent Luisu. Dajmond i njegove kolege razvile su vakcinu protiv kovida u spreju, a licencu su prodali indijskoj farmaceutskoj kompaniji Barat Bajotek. Kompanija treba da počne završnu fazu kliničkih testova velikog obima, koji su nephodni za odobrenje regulatora.

Činjenica da vakcine koje se daju injekcijom ne proizvode dovoljno mukoznog imuniteta mogla bi da pomogne u objašnjenju zašto su infekcije omikronom ljudi koji su vakcinisani česte, ali obično nisu ozbiljne.

"U gornjim disajnim putevima imamo vrlo mali imunitet, zbog čega ljudi koji se zaraze često imaju simptome u gornjem dijelu respiratornog trakta, uključujući kašalj, bol u grlu, curenje nosa ili zapušenost", kaže Dajmond.

"Međutim, velika većina ljudi se ne razboli teže, jer ipak imaju sistemski nivo zaštite", kaže on.

Sve dok nam se virus nalazi u nosu ili grlu, možemo lako da ga širimo, čak i ako ne znamo da smo zaraženi. To je veliki problem sa kovidom 19. Efikasna vakcina u spreju bi mogla da bude rješenje, kaže Ursula Buholc, šefica odsjeka za RNK viruse u Nacionalnom institutu za alergije i infektivne bolesti(NIAID).

"Postoji rizik da i pojedinci koji ne pokazuju simptome ipak šire virus ako zaštita nije dovoljno dobra", ističe ona.

Buholc i kolege razvijaju vakcinu protiv kovida u spreju, posebno namijenjenu djeci. U testiranju na životinjama, bila je efikasnija od injekcije u zaustavljanju virusa. Vakcina je u ranoj fazi kliničkih ispitivanja, a Buholc nije željela da spekuliše koliko će dugo trajati testiranja.

S druge strane, vakcina u spreju koju je razvijala farmaceutska kompanija Altimjun proizvela je slabiji odgovor imunog sistema od vakcina koje su već na tržištu. Kompanija je prošlog juna odustala od njene proizvodnje.

Drugi vide vakcine u spreju kao obećavajući način da se daju buster doze, djelimično zato što je otprilike polovina svjetske populacije već vakcinisana, ali su joj potrebni busteri da bi se držao korak s novim varijantama.

Takođe, u ovoj fazi pandemije je mnogo teže naći ljude koji već nisu vakcinisani ili zaraženi, a koji su spremni da učestvuju u testiranju vakcine. "Ljudi koji su spremni da se vakcinišu su se vjerovatno već vakcinisali", kaže Dajmond. "Oni koji nisu spremni neće željeti da budu dio nekog testiranja. I tu nastaje problem", zaključio je on.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije