Zdravlje

Greška uloženih sredstava: Nekad je najracionalnije odustati

Greška uloženih sredstava: Nekad je najracionalnije odustati
Foto: N.N. | Greška uloženih sredstava: Nekad je najracionalnije odustati
Jelena Bačić

Kada se govori o donošenju odluka, mnogi ljudi smatraju da donose odluke koje će im u budućnosti donijeti maksimalnu dobit uz minimalne troškove.

To se ne odnosi isključivo na ekonomske odluke, već i na odluke iz drugih aspekata života. Tako "trošak" mogu biti naše vrijeme ili trud koje smo uložili u neku aktivnost, emocionalno ulaganje u vezu ili prijateljstvo i sl.

Ekonomisti tvrde da najracionalniji način donošenja odluka podrazumijeva da sredstva uložena u neku aktivnost ne treba da budu glavni povod za njeno nastavljanje i utiču na donošenje budućih odluka. Međutim, ljudi često odstupaju od ovakvog načina donošenja odluka. Oni mogu biti ustrajni u neprofitabilnim aktivnostima jer su ranije mnogo vremena, truda ili novca uložili kako bi ona bila uspješna. Ova pojava je poznata pod imenom greška uloženih sredstava.

Greška uloženih sredstava se ispoljava na različite načine - pri odlukama o nastavku intimne veze u kojoj više nismo sretni, finansiranju projekata koji donose više gubitaka nego dobitaka, nastavku saradnje sa zaposlenim koji je ranije bio efikasan, ali više nije, pretjerano učestalom korištenju proizvoda koji je mnogo plaćen, ali ne mnogo upotrebljiv, nastavku gledanja dosadnog filma jer smo već platili ulaznicu itd. Ona se može manifestovati i kao prerano napuštanje aktivnosti koja bi mogla biti profitabilna, ali nije donijela rezultate onda kada se to očekivalo.

Iako je nazivamo "greškom", postoje određena racionalna objašnjenja javljanja ove pojave: daljim ulaganjem i podnošenjem gubitaka pojedinac može željeti da kazni samog sebe zbog nepromišljene odluke i uči da u budućnosti bolje razmisli prije poduzimanja neke akcije. Pored toga, moguće je da osoba nastoji da ispoštuje lične norme, kao što je ta da se uvijek treba završiti započeta aktivnost. I nedostatak informacija i finansijskih sredstava mogu biti jedan od razloga.

Veoma često, prilikom započinjanja nekog projekta, nemamo potpune informacije o tome kako će on teći i kakav će ishod imati.

Takođe, zbog ograničenih finansijskih sredstava kojima raspolažemo, nekad ne možemo napustiti započeti projekat i preći na drugi. U takvim situacijama najracionalnije može djelovati nastavak ulaganja.

Socijalni faktori značajno utiču na javljanje greške uloženih sredstava. Ljudi ne žele da djeluju neodlučno i nekonzistentno pred drugima, a produžetak ulaganja resursa u nešto u šta su i ranije mnogo ulagali im omogućava da održe pozitivnu sliku o sebi u očima drugih.

Određeni kognitivno-psihološki faktori, kao što su averzija prema gubitku (pojava da ne vrednujemo isto gubitak i dobitak iste količine sredstava; npr. 10 KM smatramo većim iznosom kad ga gubimo, nego kad ga dobijamo; očuvanje osjećaja samoefikasnosti i pogrešna procjena situacije (smatranje da će se uloženo kad-tad vratiti), utiču na pojavu ove greške. I količina uloženog je veoma važna; bićemo spremniji da nastavimo ulaganje tamo gdje smo i ranije mnogo uložili. Ako se osjećamo lično odgovornim za loše ishode nekog plana, željećemo da damo mnogo kako bi on krenuo nabolje.

Ljudi se razlikuju u pogledu podložnosti grešci uloženih sredstava. Stariji ljudi će je rjeđe činiti, jer su iskusniji i važniji su im budući dobici od prošlih gubitaka. Umorni i informacijama preopterećeni ljudi neće imati vremena niti energije da dobro osmotre situaciju, pa će više ulagati u neisplative projekte. Osobe koje postižu više rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti (pažnja, pamćenje, mentalna obrada, manipulacija informacijama i sl.) će prije odustati od aktivnosti koje ne donose dobiti. I struktura ličnosti ima značajnu ulogu: ljudi koji imaju tendenciju da više razmišljaju o prošlim neuspjesima umjesto o načinima njihovog izbjegavanja u budućnosti, biće više podložni grešci uloženih sredstava.

Bitno je uvidjeti da prošla ulaganja ne treba da utiču na sadašnje odluke. Uloženo vrijeme, trud ili novac u nešto što se pokazalo pogrešnim nećemo kompenzovati tvrdoglavim odbijanjem da od te aktivnosti odustanemo. Neizbježno je da ćemo mnogo puta u životu pogriješiti - posvetiti se ljudima koji nam ne uzvraćaju istom mjerom, obavljati posao koji nas ne ispunjava ili nositi cipele koje nas žuljaju, jer smo ih mnogo platili. Međutim, prestanak ulaganja ne znači da smo nekonzistentni u svojim odlukama, već da shvatamo da je nekad najracionalnije odustati.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije