Zdravlje

Gubitak pamćenja tokom starenja: I mozak treba vježbati

Gubitak pamćenja tokom starenja: I mozak treba vježbati
Foto: Unsplash | Gubitak pamćenja tokom starenja: I mozak treba vježbati
Strahinja Dimitrijević

Postoje dva pogrešna uvjerenja u vezi s gubitkom pamćenja tokom starenja: da je demencija normalna faza starenja i da se povodom gubitka pamćenja u starijem dobu ne može ništa preduzeti.

Procjenjuje se da kod približno 75 odsto ljudi ne dolazi do značajnijih promjena u pamćenja u kasnijem dobu. Kako starimo mogu se javiti blagi simptomi zaboravnosti, ali težak gubitak pamćenja povezan s Alchajmerovom bolešću i drugim oblicima demencije nije uobičajena posljedica starenja.

Postoje odstupanja u pamćenju koja su normalna pojava kod starijih osoba, a koja se ne smatraju upozoravajućim znacima demencije. Uobičajeno je da starije osobe povremeno zaborave gdje su ostavile naočare ili ključeve, imena poznanika, zakazani sastanak, ili da se ne mogu sjetiti zašto su otišli u drugu sobu, da imaju problem sa pamćenjem onoga što su upravo pročitali, detalja razgovora koji su upravo završili, prisjećanjem riječi koje su im "na vrh jezika"...

Simptomi koji ukazuju na blaga kognitivna oštećenja su često gubljenje ili ostavljanje stvari na pogrešna mjesta, često zaboravljanje na sastanke, zaboravljanje razgovora i događaja koji su se desili u skorije vrijeme, teškoće u praćenju razgovora, itd.  Treću grupu čine simptomi koji mogu biti indikator demencije. U tim slučajevima javljaju se poteškoće u obavljanju jednostavnih zadataka, kao što je plaćanje računa, prikladno oblačenje, itd; zaboravlja se kako uraditi stvari koje je osoba do tada izvodila mnogo puta; dolazi do prekida pamćenja kojih se osoba ne sjeća; izgubljenost i dezorijentacija čak i na poznatim mjestima; nemogućnost da se slijede uputstva; zaboravljanje i pogrešna upotreba riječi; ponavljanje fraza i događaja u toku jednog razgovora; izbjegavanje da se rješavaju problemi; loše prosuđivanje i donošenje neadekvatnih odluka; osamljivanje i povlačenje iz društvenih aktivnosti; promjene raspoloženja i ličnosti; ispoljavanje društveno neprihvatljivih ponašanja.

Ako se javi neki od ovih simptoma, potrebno je potražiti ljekarsku pomoć. Rano dijagnostikovanje poremećaja u pamćenju i njihovo liječenje su od velike važnosti jer se tako usporava mentalno propadanje i povećava šansa da osoba oboljela od demencije duže vodi normalan život. Međutim, postoji veliki broj preventivnih aktivnosti koje mogu doprinijeti u borbi protiv poremećaja pamćenja. Najvažniji faktori koje možemo da kontrolišemo su konzumiranje cigareta, fizička aktivnost i obrazovanje. Djecu treba učiti zdravim stilovima života i razvijati ljubav prema čitanju. Važno je da se što zdravije hranimo i redovno vježbamo, ili na neki drugi način održavamo fizički aktivan način života. Osim tijela, i mozak zahtijeva vježbu. Raznovrsnim intelektualnim aktivnostima, kao što su čitanje, igranje šaha, rješavanje ukrštenih riječi, itd. možemo pomoći da naš mozak ostane duže zdrav. Za zdravlje mozga naročito su važni i redukcija stresa, socijalni kontakti i druženje, pjevanje i ples.

S obzirom na to da demencija dovodi do potpunog propadanja ličnosti i, na kraju, do smrti, te predstavlja veliko opterećenje i izazov i za članove porodice onog ko je obolio, važno je (da počnemo) da vodimo računa i o zdravlju našeg mozga.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije