Zdravlje

Zdrav razum često nije dovoljan da bi se ispravno zaključivalo

Zdrav razum često nije dovoljan da bi se ispravno zaključivalo
Foto: Ilustracija | Zdrav razum često nije dovoljan da bi se ispravno zaključivalo
N.N.

Postoji veliki broj mitova o fenomenima kojima se bavi psihologija.

Ovakva pogrešna uvjerenja su prisutna u javnosti, bar u mjeri, koliko i ona koja su tačna. 

Koliko su mitovi rašireni, govori i to da u neke od njih vjeruju i profesori psihologije. Mitovi dovode do stvaranje pogrešne slike o ljudskoj prirodi, ali i vode ka donošenju pogrešnih odluka, koje mogu imati ozbiljne posljedice. 

Neki od tih mitovi su da se hipnozom mogu vratiti sjećanja; da je poligraf pouzdano sredstvo za utvrđivanje da li neko govori istinu; da vakcinacija izaziva autizam; da je fizička kazna korisna u vaspitavanju djece; da je većina osoba sa psihijatrijskom dijagnozom nasilna; da starenje nužno prati gubitak pamćenja; da je nisko samopoštovanje glavni uzrok psihičkih problema itd.

Postoji više razloga zašto se javljaju i održavaju ovakvi mitovi. Jedna od grešaka koju pravimo jeste da uzrokom pojave proglasimo pojavu koja se javlja u isto vrijeme ili nešto ranije, što ne mora biti tačno.

Na primjer, kako se simptomi autizma često registruju nakon primanja prvih vakcina, pogrešno zaključujemo da su vakcine uzrok autizma. Pored toga, ako nešto čujemo desetak puta iz različitih izvora, pomislićemo da je to sigurno tačno.

Često izvodimo i zaključke o nečemu na osnovu površne i irelevantne sličnosti sa nečim drugim kao, na primjer, kada na osnovu pripadnosti nekom narodu zaključujemo o karakteristikama jedne osobe iz tog naroda.

Jedan od razloga postojanja i širenja mitova je i naša želja za jednostavnim odgovorima i brzim rješenjima. Otuda i prisutnost velikog broja samoprozvanih stručnjaka s diplomama neformalnih kurseva, koji savjetuju o mentalnom zdravlju, dajući savjete koji su najčešće pogrešni, a nerijetko i opasni. 

Problem se javlja i zbog naše intuicije i oslanjanja na "zdrav razum". S obzirom na to da je stvarnost kompleksna, a naši kognitivni kapaciteti ograničeni, zdrav razum često nije dovoljan da bi se ispravno zaključivalo o psihološkim fenomenima. Koliko je zdrav razum nepouzdan, dovoljno je pogledati primjer sa kretanjem Zemlje i Sunca - razum nam kaže da se Sunce kreće oko Zemlje, što je pogrešno.

Ulogu u širenju mitova imaju i filmovi i mediji. Psihološki fenomeni su često prikazani senzacionalistički, a  radi "filmičnosti" se iskrivljuju činjenice. 

U medijima prostor dobijaju kvazistručnjaci, koji previše slobodno interpretiraju činjenice. Tako, na primjer, preuveličavajući male razlike između funksionisanja muškaraca i žena, došli smo do toga da su "muškarci s Marsa", a "žene s Venere".

Upravo zbog značajne uloge koju mediji imaju, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci i "Nezavisne novine" realizuju projekat koji ima za cilj kvalitetno informisanje šire čitalačke publike o naučno zasnovanim fenomenima u psihologiji.

Na ovaj način, čitaoci će imati priliku da dobiju provjerene informacije, a nadamo se da ćemo smanjiti i raširenost nekih štetnih psiholoških mitova. Uz podršku čitalaca, vjerujem da ćemo ovaj projekat uspješno realizovati, te zajedno obilježiti i sljedeći značajan jubilej - 30 godina rada "Nezavisnih novina".

Strahinja Dimitrijević

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije