Depresija je najčešći psihijatrijski poremećaj u opštoj populaciji.
Za neke ljude depresivne manifestacije su blage i prolazne, dok za druge mogu postati ozbiljne i dugotrajne, tako da negativno utiču na svakodnevno funkcionisanje. Istraživanja sugerišu da je dio objašnjenja zašto neki ljudi doživljavaju ozbiljne i dugotrajne depresivne epizode, dok se drugi oporavljaju od depresije relativno brzo, u načinu reagovanja na manifestacije depresije.
Ruminiranje je kognitivni (misaoni) proces koji se javlja kao odmažuća reakcija na manifestacije depresije. U doslovnom prevodu sa engleskog jezika znači preživanje, odnosno prežvakavanje, a definiše se kao kružna razmišljanja koja fokusiraju pažnju osobe na njene depresivne misli, ponašanja i raspoloženja, kao i na njihove implikacije. Prema ovoj definiciji, misaono prežvakavanje uključuje ponavljajuće fokusiranje na činjenicu da je osoba depresivna, na depresivno raspoloženje i na uzroke, značenje i posljedice depresivnih manifestacija.
Primjeri prežvakavajućih razmišljanja su: "Kako je moje raspoloženje tako loše?", "Zašto se ponašam ovako negativno?", "Zašto mi se ništa ne radi?", "Kako ne mogu da prestanem da vrtim ove negativne misli?“
U eksperimentalnoj studiji otkriveno je da, iako osobe sa sniženim raspoloženjem vjeruju da prežvakavanjem postižu uvid u sebe i svoje probleme, one su u stvari dolazile do slabih rješenja problema. Druga istraživanja se nadovezuju i ukazuju da, u stvari, prežvakavanje iz blago sniženog raspoloženja vodi u klinički značajne depresivne epizode. Pored toga, prežvakavanje je povezano sa brojnim drugim negativnim posljedicama: (1) produžen i mnogo izraženiji negativan afekt, (2) greške u mišljenju, (3) snižena motivacija, (4) blokiranje instrumentalnog ponašanja, (5) snižena koncentracija, (6) povećanje stresa, kao i (7) značajno usporen oporavak od Velike depresivne epizode.
Ukratko, prežvakavanjezaokupira resurse pažnje i sprečava nove, pozitivne ili korektivne informacije da budu procesirane, pojačavajući i održavajući depresiju.
Pošto predstavlja istaknutu kognitivnu komponentu depresivnih poremećaja, kao što je i očekivano, empirijska istraživanja efekata različitih terapijskih postupaka za tretman prežvakavanja utvrdila su da je niz različitih intervencija iz porodice kognitivno-bihejvioralnih terapija (KBT) postiže najveće uspjehe u kontroli ruminativnih procesa i smanjivanju njihovih negativnih efekata na intenzitet i trajanje depresije.
(Autor je doktor psiholoških nauka i univerzitetski profesor, začetnik trećeg talasa kognitivno-bihejvioralnih terapija na prostoru bivše Jugoslavije)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
