Zdravlje

Korsakovljev sindrom: Amnezija kao posljedica alkoholizma

Korsakovljev sindrom: Amnezija kao posljedica alkoholizma
Foto: Ilustracija | Korsakovljev sindrom: Amnezija kao posljedica alkoholizma
Nikolina Dukić

Korsakovljeva psihoza ili Korsakovljev sindrom predstavlja teški psihički i degenerativni poremećaj mozga, koji se javlja u kasnijem stadijumu alkoholizma. Etiologija ovog sindroma razlikuje se od ostalih oblika amnezije. Korsakovljev sindrom nastaje usljed manjka vitamina B1 (tiamina) u organizmu, što je posljedica dugogodišnje zloupotrebe alkohola, te zbog toga najčešće pogađa starije odrasle osobe.

Dugoročan manjak vitamina B1 dovodi do propadanja dijelova mozga, uključujući i područje diencefalona, koji je, prvensteno, zadužen za pamćenje događaja i podataka. Povredom struktura diencefalona ometeno je sticanje novih deklarativnih znanja. U rijetkim slučajevima, Korsakovljev sindrom može nastati zbog genetskog poremećaja u preradi vitamina B1. Ovu bolest mogu da pruzrokuju i određeni tumori mozga.

Korsakovljev sindrom karakteriše šest glavnih simptoma: anterogradna amnezija (nemogućnost  zapamćivanja  novih  informacija) i retrogradna amnezija (nemogućnost dosjećanja događaja iz prošlosti), konfabulacija, oslabljena konverzacija, nedostatak sposobnosti opažanja i apatija. Većina oboljelih nije svjesna svoje anterogradne amnezije. Pacijenti s tim sindromom misle kako mogu zapamtiti nove informacije i poriču da su ih zaboravili kada ih uistinu zaborave. Njihova metamemorija je narušena, jer ne znaju šta sve znaju, a šta ne. Još jedna od karakteristika Korsakovljeva sindroma jeste konfabulacija, koja se definiše kao iskreno laganje, jer oboljeli lažu o svojoj prošlosti.

Oni nisu svjesni da ne govore istinu, zbog deficita u izvoru informacija, pa su zbog toga uvjereni kako govore o vlastitoj prošlosti. Oboljeli izmisle neku priču i poistovijete se s njom kao da su zaista to doživjeli. Vjeruju u to lažno sjećanje dok pričaju o njemu, čak i ako ga zaborave trenutak kasnije, onda izmisle novu priču i tako ukrug. Smatra se da je razlog tome nemogućnost pacijentovog razlikovanja imaginacije i sjećanja, što dovodi do smanjenja nedosljednosti u životnim pričama. Zbog nemogućnosti uvida u vlastita sjećanja, često ne prepoznaju nekonzistentnost u sjećanjima o kojima pričaju.

Ne postoje specifične dijagnostičke metode kojima se može postaviti dijagnoza Korsakovljevog sindroma, nego se dijagnoza postavlja na temelju anamnestičkih podataka - bitan je podatak o prekomjerenom uzimanju alkohola. Vrlo često Korsakovljevom sindromu prethodi Vernikeova encefalopatija, koja uključuje ataksiju, tj. nedostatak koordinacije udova i trupa tokom voljnih pokreta, poput hodanja ili podizanja predmeta, a ponekad i paralizu mišića odgovornih za pokrete očiju. Zbog toga se se ovo stanje često naziva zajedničkim imenom - Vernike-Korsakovljev sindrom.

Izuzetno je bitno na vijeme prepoznati oba poremećaja i započeti liječenje vitaminom B1. Prema rezultatima studija oko 25 odsto bolesnika s Korsakovljevim sindromom  spontano se oporavi, kod 25 odsto bolesnika ostaje trajni kognitivni poremećaj, dok kod 50 odsto bolesnika dolazi do blažeg poboljšanja, ali  i u tom slučaju neophodno je liječiti bolesnika vitaminom B1 kako bi se spriječilo dalje pogoršanje.

Posljedica prekomjerne dugogodušnje zloupotrebe alkohola ne dovodi samo do oštećenja funkcija, kao što su gubitak osjeta, smanjenje ravnoteže, oštećenje nervnog sistema, probavnog sistema, srčano-žilnog sistema, već i do poremećaja u pamćenju, što za posljedicu ima i poremećaj identiteta osobe koja prekomjerno konzumira alkohol.

Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije