Navršava se 20 godina od potpisivanja mirovnog sporazuma parafiranog u Daytonu, a službeno potpisanog u Parizu.
Istina je da je potpisivanjem mirovnog sporazuma zaustavljen rat, te postignut veliki napredak uspostavom mira. Istina je i da je Daytonski sporazum potpisan bez znanja građana BiH, ni legalno Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine koje je, po važećem ustavu države, jedino imalo pravo donijeti "odluku" o potpisivanju Daytonskog sporazuma nikada nije donijelo takvu odluku, niti Parlamentarna skupština Republike Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje, je li to mir kojemu su se nadala sva tri konstitutivna naroda u BiH? Je li to mir kakav su ljudi htjeli da se i sada, 20 godina od kraja rata, ne mogu vratiti na prijeratna ognjišta, a kamoli da normalno žive i rade?
Sporazum je bio kočnica rata, ali kroz sljedećih 20 godina pokazalo se da Daytonski sporazum stvara mnoge probleme. Tumačio se na razne načine.
Temelj Daytonskog sporazuma je ravnopravnost i konstitutivnost svakog od tri naroda (Hrvata, Srba i Bošnjaka) u BiH, te zaštita njihovih vitalnih interesa kroz Ustav BiH, Dom naroda i sastav Predsjedništva BiH. Danas, 20 godina nakon Daytonskog sporazuma, neosporna je činjenica da se ustavnopravno i institucionalno, a pogotovo u praksi, pogoršala pozicija hrvatskog naroda u BiH.
Daytonski sporazum nije bio stalan, nego ga se mijenjalo tiho i prešutno kroz 20 godina, često na štetu Hrvata, najmanjeg konstitutivnog naroda. Hrvati traže jednakopravnost, traže izmjene Ustava. Zbog toga 2014. godine u Zastupničkom domu američkog Kongresa našla se rezolucija koja prvi put na izravan način upozorava na gaženje političkih prava Hrvata i traži pravedeno rješenje koje će zaustaviti dalje ponižavanje najmalobrojnijeg naroda.
Rezoluciju je u proceduru uputila kongresnica Janice Hahn, koja, između ostalog, ističe da se na izborima u BiH ubuduće mora odražavati pravo konstitutivnih naroda i ostalih birati svoje legalne predstavnike u institucijama, čime bi tada predstavljali narode i građane u skladu s temeljnim odredbama Daytonskog sporazuma, za razliku od sadašnje prakse, u kojoj je omogućeno da jedan konstitutivni narod bira predstavnike drugog konstitutivnog naroda, što vodi daljem ometanju političkih prilika u zemlji.
Činjenica je da Hrvati ne mogu birati svoga člana Predsjedništva BiH, a kako bi se to promijenilo, potrebno je revidirati Anex IV mirovnoga sporazuma, koji se tiče Ustava BiH.
Hrvati u Bosni i Hercegovini ne traže ništa više nego što imaju druga dva konstitutivna naroda. Jednakopravnost je preduvjet za bolji i perspektivniji život u Bosni i Hercegovini.
Kada su obnova i povratak u pitanju, dosta je važan Anex VII sporazuma o izbjeglicama i raseljenim osobama. Započeti procesi obnove i povratka se ne realiziraju, a o novim procesima da i ne govorimo. Mnogo je još zahtjeva za povratak i obnovu, ali je sve manje donatora. Činjenica je da je u postocima daleko najviše hrvatskog naroda raseljeno diljem svijeta nakon Domovinskog rata.
Osim brojnih gospodarskih i socijalnih problema BiH, ima puno problema u funkcioniranju na svim razinama vlasti. Iskreno se nadam, radi mladih i budućnosti BiH, da nećemo morati čekati još 20 godina do nekog "novoga" Daytona, kako bi se stvari pokrenule nabolje. Potrebna nam je država u koju će se mladi i obrazovani ljudi vraćati, a ne odlaziti, što je, nažalost trend posljednjih godina.
Vjerujem da je od najveće važnosti unaprijediti političku razinu komunikacije u Bosni i Hercegovini da bi se stekao preduvjet za njenu socijalnu, gospodarsku i političku stabilizaciju.
Jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda zahtijeva predan i kontinuiran rad na konsolidaciji političkog sustava koji će uvjerljivo štititi sva kolektivna i individualna prava, a na temeljima kompromisa, međusobnog uvažavanja i dijaloga.
Svi zajedno trebamo raditi na socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti BiH, napraviti racionalnu i upravljivu državu po mjeri sva tri naroda i njenih građana, u kojoj će se odluke brže donositi, a glavni zadatak svih nas je čim prije transformirati put BiH prema EU.
Autor je potpredsjednik RS
Dvadeset godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma
Povodom 20 godina od potpisivanja Parisko-dejtonskog mirovnog sporazuma, "Nezavisne novine" nekoliko puta sedmično objavljuju prigodne kolumne.
Namjeravamo da otvorimo prostor različitim ljudima koji su u to vrijeme imali ili danas imaju važnu ulogu u razvoju BiH. Od priloga koji budu objavljivani napravićemo prigodnu knjigu, koja će biti objavljena uoči velike konferencije posvećene Dejtonu, koju ćemo organizovati 19. septembra 2015. godine u Banjaluci, a na koju su pozvani ključni akteri Dejtonskog sporazuma i poslijeratnog razvoja BiH.
Podršku održavanju ove konferencije dali su svi značajniji međunarodni i domaći faktori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.