Ove godine obilježavaju se dvije decenije od potpisivanja Parisko-dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan užasni rat u BiH. Ovo je prilika da se osvrne na postignuto u BiH i razmotre budući koraci.
Vjerujem da stanovništvo BiH želi mogućnost da u budućnost gleda s optimizmom.
Napredak postignut u BiH u posljednje dvije decenije jeste važan. Međutim, još postoji potreba za provođenjem suštinskih reformi, koje su trenutačno predmet razmatranja između bh. vlasti i EU. Domaći lideri i institucije treba da provode konstruktivne politike i istinske socioekonomske reforme u interesu građana. Takav pristup će im osigurati partnerstvo i spremnost EU da pomogne.
Nesumnjivo, BiH jeste europska zemlja i njeno konačno odredište je EU. Svih 28 zemalja članica posvećeno je i uvjereno da ova zemlja ima mogućnosti da dođe do cilja potpune integracije u EU.
Često nam postavljaju pitanje da li Parisko-dejtonski mirovni sporazum predstavlja prepreku na europskom putu zemlje? Uistinu, ovaj sporazum stvara neučinkovitost, na primjer, više razina vlasti s nejasnom podjelom nadležnosti, tri premijera, 147 ministara i tako dalje. Istovremeno, BiH funkcionira na svoj način. Ključno je, kao što smo mogli vidjeti u nekim slučajevima, da ukoliko postoji politička volja nadležnih vlasti, ustavno uređenje BiH ne sprečava ih da zajednički rade na reformama koje donose korist za sve građane. Ove reforme jesu suština europskih integracija. To su reforme kojima se unapređuje privreda, sistem obrazovanja i životna sredina, iskorjenjuje korupcija, a vlasti postaju učinkovitije i odgovornije prema građanima.
Da bi proces pristupanja EU bio objektivan i transparentan, zemlje članice su utvrdile niz pravila i kriterija koji pomažu u ocjeni da li je zemlja kandidatkinja spremna za ulazak i članstvo u Uniji. Ovi kriteriji su jasni: stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava, zaštitu manjina (tzv. politički kriteriji); postojanje funkcionalne tržišne ekonomije i sposobnost za tržišnu utrku s konkurencijom i tržišnim snagama u EU (tzv. ekonomski kriteriji), te sposobnost preuzimanja obaveza iz članstva (na primjer, primjena zakonodavstva EU).
Kako ispuniti ove kriterije? Odgovor je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), koji je u cijelosti stupio na snagu 1. juna 2015. godine, jeste prvi pravi korak naprijed za BiH na njenom europskom putu. SSP približava BiH i EU. Kroz ovaj sporazum produbljujemo i gradimo bolje ekonomske, institucionalne i političke odnose. Privremeni sporazum koji je na snazi od 2008. godine pripremio je BiH.
SSP-om se aktivira obavezujući plan provođenja suštinskih reformi koje, kako iskustvo pokazuje, unapređuju kvalitetu života ljudi i približavaju zemlju članstvu u EU. Naredni korak je podnošenje i prihvaćanje kredibilne aplikacije za članstvo u EU. Za to je potreban stvarni napredak u reformama, što je i fokus novog pristupa EU u zemlji.
Nadalje, SSP utvrđuje pravila za sveobuhvatno partnerstvo u slobodnoj trgovini između BiH i EU u korist obje strane. Slobodan protok roba između EU i BiH koji se uspostavlja SSP-om omogućuje domaćim poslovnim kompanijama pristup unutrašnjem tržištu EU s oko 500 miliona potrošača, za pružanje usluga u cijeloj EU i učešće u procedurama javnih nabavki. I građani BiH će imati koristi od kvalitete proizvoda u EU i zdravstvenih i sigurnosnih standarda koji će biti izravno primjenjivi u BiH. SSP osigurava dostupnost kvalitetnije i sigurnije robe.
Vjerujem da se ovi napori isplate. Članstvo u EU nosi mnogo toga sa sobom. Na primjer, građani BiH bi se pridružili društvu sa više od 500 miliona drugih stanovnika, što je treća najveća svjetska populacija nakon Kine i Indije. Sa samo sedam odsto svjetske populacije, trgovina EU s ostatkom svijeta iznosi oko 20 odsto globalnog izvoza i uvoza.
A EU je mnogo više od jedinstvenog tržišta ili unije zemalja koje međusobno trguju bez ograničenja ili carina.
Unija predstavlja viziju mira i prosperiteta na europskom kontinentu, predstavlja vrijednosti i ideale mira, demokratije, poštivanja ljudskih prava i vladavine prava. Te vrijednosti i ideali su zajednički na cijelom kontinentu, kojeg, istovremeno, definiraju sve raznolikosti njegovih kultura, tradicija i jezika.
Sa svakim novim proširenjem EU je mogla proširiti svoje prednosti na veći broj građana. I njen obim djelovanja raste s različitim interesima koje zemlje pristupnice Uniji donose sa sobom ili koje kreiraju okolnosti poput vanjskog djelovanja, životne sredine, regionalnih politika, te uspostavljanja jedinstvenog tržišta roba i usluga.
BiH je prešla dalek put od 1995. godine i uz, između ostalog, međunarodnu pomoć.
Zemlja je ostvarila značajan napredak u protekle dvije decenije. Ipak, više se može i mora učiniti. Perspektiva pristupanja EU koju čvrsto podržava svih 28 zemalja članica, uključujući reforme koje su potrebne da bi pristupanje postalo stvarnost, jeste od ključne važnosti za dalje unapređenje funkcionalnosti institucija na svim razinama vlasti.
Znamo da je ekonomija oblast u kojoj građani i europska perspektiva zahtijevaju najviše poboljšanja. Najveće zabrinutosti kod građana uključuju radna mjesta, bolju privredu, pravedniju socijalnu zaštitu, a ne vide da se političari u dovoljnoj mjeri bave ovim pitanjima. Sada je potrebno hitno djelovanje onih koje su građani ove zemlje izabrali da unaprijede njihove živote i krenu naprijed na putu ka EU.
Znamo da stanovništvo ove zemlje želi budućnost u EU. EU je spremna uraditi svoj dio posla. Sada je potrebno da vidimo postignuti konsenzus i ostvareni napredak od svih predstavnika vlasti, svih lidera i svih institucija. Najkraće rečeno, 20 godina nakon Parisko-dejtonskog sporazuma došlo je vrijeme za rezultate. Vrijeme je da vlasti odgovore i preuzmu odgovornost za bolju budućnost.
Autor je zamjenik šefa Delegacije Europske unije u BiH
20 godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma
Povodom 20 godina od potpisivanja Parisko-dejtonskog mirovnog sporazuma, "Nezavisne novine" će u naredna tri mjeseca dva puta sedmično objavljivati prigodne kolumne i feljtone.
Namjeravamo da otvorimo prostor različitim ljudima koji su u to vrijeme imali ili danas imaju važnu ulogu u razvoju BiH. Od priloga koji budu objavljivani napravićemo prigodnu knjigu koja će biti objavljena uoči velike konferencije posvećene Dejtonu koju ćemo organizovati 19. septembra 2015. godine u Banjaluci i na koju su pozvani ključni akteri Dejtonskog sporazuma i poslijeratnog razvoja BiH.
Podršku održavanju ove konferencije dali su svi značajniji međunarodni i domaći faktori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.