Da li ste se ikada zapitali u kojoj mjeri pažnja utiče na to da li će neko biti uspješan ili manje uspješan sportista, ili se neće baviti sportom uopšte?
Vjerovatno znate da je mentalni trening u istoj mjeri važan u sportu, kao i fizička pripremljenost. Sport zahtijeva niz motoričkih aktivnosti i pokreta, kao i sposobnost planiranja, raspoređivanja i izvršavanja tih pokreta. Na koordinaciju pokreta, upravo, utiču procesi kao što su utreniranost, automatizovanost pokreta, ali, prije svega, pažnja.
Pažnja, kao sastavni dio svake mentalne aktivnosti, igra važnu ulogu u svim životnim događajima koji nam se dešavaju. Pažnja podrazumijeva usmjeravanje naše aktivnosti na određen sadržaj, pri čemu zanemarujemo ostale sadržaje koje naša čula registruju. Ova sposobnost je važna jer je dio našeg kognitivnog sistema zadužen za obradu informacija koje dobijamo sa čula ograničen. A većina ovih informacija su za nas irelevantne i nebitne za opstanak i život.
Zbog toga je važno da veliku količinu informacija koje primamo, smanjimo na optimalan nivo, kako bismo bili funkcionalni i uspješni u onom što radimo. Sve nam to upravo omogućava pažnja.
Pažnja omogućava i da se usmjerimo na kontrolu i koordinisanost pokreta tako što ćemo povećati mogućnost izvođenja bitnijih pokreta tijela i smanjiti mogućnost uticaja nevažnih i irelevantnih pokreta. Vrhunski sportisti imaju i treninge vezano za kognitivne procese, u koje spadaju i vježbe pažnje. To sportistima omogućava da pokažu bolje sportske performanse i smanje na sebe uticaj drugih faktora.
Njemački istraživači Furli i Memert s Univerziteta u Kelnu pokazali su direktan uticaj kognitivnih procesa (aktivnost pažnje) na sportske performanse.
Na primjer, profesionalni fudbaler će uz svakodnevne treninge, ali i vježbanje pažnje, biti uspješniji prilikom postizanja gola jer se usmjerio na kontrolu svojih pokreta, položaj lopte i golmana, a ne na publiku, navijanje, ili sudiju. Upravo to pravi razliku između vrhunskog sportiste i sportiste prosječnog uspjeha ili amatera.
Komponenta kognitivnog sistema koja je zadužena za kontrolu pažnje jeste tzv. centralni izvršilac.
Britanski psiholog Alan Bedli sedamdesetih godina prošlog vijeka dokazuje postojanje komponente centralnog izvršioca, kao dijela većeg i šireg sistema obrade informacija koji naziva radna memorija. Centralni izvršilac ima ulogu u kontroli i usmjeravanju pažnje, kao i donošenju različitih vrsta odluka. To je važno za uspješnost u sportu jer istovremeno morate da usmjerite pažnju, koordinišete pokrete i da donesete adekvatnu odluku.
Značaj pažnje i uticaj kognitivnih faktora nisu uvijek bili uključeni u sportski svijet. Više se radilo na fizičkoj spremnosti i utreniranosti sportista. Danas smo svjedoci da snaga i fizička spremnost ne mogu bez mentalne utreniranosti i da samo jedno sa drugim može dovesti do vrhunskih rezultata.
Usmjerenost pažnje i fokusiranosti na bitne aspekte i sadržaje nije samo važna u sportu, već i u svakodnevnom životu. Vježbe pažnje mogu da utiču na smanjenje anksioznosti i uznemirenosti jer anksioznost može dovesti do negativnog uticaja na razne sposobnosti važne za ljude. Fokusiranost nam omogućava kvalitetnije savladavanje raznih životnih situacija tako što ćemo lakše i uspješnije doći do svog cilja, ne obraćajući pažnju na irelevantne stvari oko nas.
Ostale tekstove iz psihologije, koji su nastali u saradnji Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju i Nezavisnih novina, možete naći na sajtu Laboratorije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
